NASA, američka
Agencija za istraživanje svemira, oprašta se jedne od
svojih najuspješnijih svemirskih sondi.
WASHINGTON - Galileo se nalazi u
orbiti Jupitera zadnjih šest godina tijekom kojih je na
Zmelju slao spektakularne fotografije najveće planete u Sunčevu
sustavu i svih njenih mjeseca. Prije nekoliko dana Galileo
je ušao u orbitu kojom će se do sada najviše približiti
jupiterovom mjesoci Io-u, kojeg će preletjeti na visini od
samo 100 kilometara iznad vulkanske površine.
No, Galileo, svemirski brod težak dvije i
pol tone, pretrpio je kvar na svojim kompjuterima koji NASA-ini
znanstvenici nastoje popraviti daljinskim upravljanjem prije
no što sonda preleti Iovu površinu. Taj kvar nije ništa
posebno te se pripiuje starosti opreme te njenoj istrošenosti
zbog dugotrajne izloženosti raznim svemirskim zračenjima.
Osim toga, Galileu ponestaje goriva za motore koji održavaju
smjer njegovih antenna prema Zemlji.
Zato će NASA oboriti Galilea na Jupiter jer ne želi da se
on sruši na Europu, mjesec na kojem je pronađena voda
ispod površine. Taj način eliminacije zastarjele svemirske
sonde odabran je zato što znanstvenici žele izbjeći svaku
mogućnost zagađenja jupiterova mjeseca i njegovih zaliha
vode.
|
NASA
ĆE oboriti Galilea na Jupiter jer ne želi da se on
sruši na Europu, mjesec na kojem je pronađena voda
ispod površine
|
Galileo će u svom posjetu jupiterovom planetarnom sustavu,
prije nego završi svoju misiju, snimiti izbliza i njegov
najmanji unutarnji satelit - mjesec nazvan Amalthea, te će
tijekom rujna 2003. godine lupiti u Jupiter te tako dovršiti
jedno od najuspješnijih putovanja u dosadašnjoj povijesti
istraživanja obližnjeg svemira.
Galileo je svoju svemirsku odiseju započeo izbacivanjem iz
skladišnog modula Space Shuttlea Atlantis u listopadu 1989.
godine. Od trenutka kad se približio Jupiteru šalje
izuzetno dobre fotografije najveće planete, njene
tajanstvene "crvene pjege";, jupiterovih prstena -
koji su vrlo sličini onima koji se nalaze oko Saturna no
tanji.
Galileo je napravio 33 okretaja (u šest godina) oko
Jupitera te više bliskih preleta preko najveća četiri
mjeseca - Io-a, Europe, Ganimeda i Kalista. Ukupno, sonda je
živjela tri puta duže nego što je to bilo predviđeno.
|
Jupiterov
mjesec Io
|
Među ključnim uspjesima koje je Galileo
izveo nalazi se karta magnetosphere Jupitera, a prikupio je
i dovoljno podataka o meteorologiji plinovite planete.
Galileo ima jedanaest instrumenata od kojih svaki koristi
mikroprocesor. Kompjuteri na Galileu relativno su primitivni
za današnje standarde. Koriste se osam bitnim čipovima, po
snazi usporedivim onima koji su ugrađivani u Apple II
kompjutere početkom osamedesetih godina prošlog stoljeća.
Zato je slanje slika s Galilea na Zemlju trajalo dugo.
Nakon što bi fotografija bila snimljena, čekala bi
pohranjena dok kompjuter ne bi našao slobodnog vremena i
dok antena ne pronađe pogodan položaj za emisiju prema
Zemlji. Uz to, neke tehnologije koje su, kad su ugrađivane
u Galileo, bile visoka vojna tajna - kao što je
radijacijski štit i digitalna kamera, danas se nalaze u širokoj
vojnoj i komercijalnoj uporabi.
Slijedeća NASA-ina misija u jupiterov planetarni sustav bit
će svemirski brod koji će se baviti istraživanjima
Europe, mejseca na kojem je pronađen podzemni ocean slane
vode. Za više pojedinosti o Galileu i novim svemirskim
istraživanjima pregledajte sve što se može naći na ovim
web odredištima;
http://www.jpl.nasa.gov/galileo/
http://nssdc.gsfc.nasa.gov/planetary/galileo.html
http://www.planetary.org/html/library/gsp-stars-Io.html
