Bez goriva. Bez motora. Samo
Sunce... krećemo prema zvijezdama. To je ukratko san o
solarnom jedrenju kojeg sanjaju i znanstvenici i pisci
znanstvene fantastike. Jedini je problem dosad bio u...
neizvedivosti ideje. Ne više. Tehnolozi su pronašli rješenje.
A, postoji i komercijalna pozadina projekta. Naime, riječ
je o pariškom businessmanu Nersiju Razaviju. Njegovo
trenutno zanimanje je pretvaranje dječačke strasti u
konkretnu viziju kojoj bi mogla pozavidjeti i NASA. Dok NASA
planira prvo pokusno lansiranje solarnog jedrenjaka za
2005., vrlo će je vjerojatno preduhitriti konzorcij
europskih svemirskih agencija pri čijem je organiziranju
bitno pomogao Razavi.
|

Modul
za razvijanje jedra.
|
Zašto projekt nosi tako neobično ime? Mislim, nazvali
ste ga Zvijezdom tolerancije. Što to ime vama znači?
Ujedinjeni narodi organizirali su potpisivanje milenijske
rezolucije koju je potpisalo 150 svjetskih vođa, a kojom se
potvrđuje da je tolerancija jedna od šest vrijednosti nužnih
za miroljubive međunarodne odnose. Mogao sam projektu dati
neko tehničko ime, ali, ipak, poruka koju bi trebala misija
odaslati mora biti optimistična. Zato se projekt zove Zvijezda
tolerancije.
| Zvijezda
tolerancije više nalikuje na padobran
nego na letjelicu. |
| Ako
sve prođe u redu, njeno bi se jedro trebalo
moći sklopiti u kutiju obujma ne većeg od
jednog kubičnog metra. |
| Takvo
bi se lansiralo na leđima rakete i izbacilo
u orbitu. |
| Putem
daljinskog upravljanja sa Zemlje jedro bi se
razmotalo i primilo fotone koje bi ga
pokrenuli prema njegovu odredištu. |
|
Ne postoje li jeftiniji i plodonosniji načini
promoviranja sklada među narodima?
Solarno jedro treba načiniti i radi njega samoga. Ipak, ništa
nas ne košta ako ga nazovemo "Tolerancijom".
Nadalje, 50 milijuna dolara stvarno je mali iznos za
dopiranje do ušiju 6 milijardi ljudi.
Za kada planirate pokusno lansiranje solarnog jedrenjaka
i koliko će dugo ostati u orbiti?
|

Malo
solarno jedro (8x8 metara) Njemačke svemirske
agencije (srpanj 1998).
|
Lansiranje pokusnog jedrenjaka površine 400
kvadratnih metara planiramo za kraj sljedeće godine. U
financiranju pokusnog lansiranja sudjelovala je Europska
svemirska agencija (ESA) i Njemačka svemirska agencija
(DLR). Let će trajati mjesec dana ili manje, a za to ćemo
vrijeme isprobati sustav razvijanja te utvrditi koliko je
jedro svijetlo promatrano sa Zemlje. Rezultate pokusa uzet
ćemo u obzir pri odlučivanju o dimenzijama konačnog
jedra, koje će biti površine od 1600 do 3600 kvadratnih
metara. Njega ćemo lansirati od 12 do 14 mjeseci kasnije.
Vjerujemo da će svjetlost drugog jedra biti otprilike kao
svjetlost Venere, koja je iza Sunca i Mjeseca najsjajniji
objekt na nebu. Nakon godinu, dvije u orbiti, taj će
jedrenjak otploviti u Svemir.
Kakva će mu biti misija?
Solarni jedrenjaci mogu ispuniti mnoge misije. Mogu proučavati
asteroide, donositi uzorke s Marsa, putovati brzo do Plutona
kao i do Merkura. Postoji i mnogo sekundarnih primjena. U
budućnosti će ogromne razvijene strukture slične solarnim
jedrima neposredno iz Svemira sakupljati Sunčevu energiju i
provoditi je do Zemlje.
Kako ćete uspjeti dovoljno brzo zarobiti fotone da
pokrenu i ubrzaju jedro?
|

Potpuno
razvijeno pokusno solarno jedro.
|
Ključna je veličina jedra. Što je veće,
lovi više fotona i brže se kreće. Nekada su u NASA-i
pretpostavljali da bi za misiju s posadom do Marsa bilo
potrebno solarno jedro površine 5 kvadratnih kilometara.
Iako je potisak na početku slab, trajan je te jedrenjak
ubrzava i postiže brzinu od 380 000 kilometara na sat.
Amerikanci misle da bi se mogao uz pomoć lasera i
mikrovalova kretati i brže prema drugim zvijezdama.
NASA je 1970-ih zaključila da je solarne jedrenjake
nemoguće napraviti. Propale su i solarne regate 1980-ih. Što
se promijenilo?
Nove tehnologije, poput složenih materijala od kojih se
rade motke za jedra, mikroelektronika od koje se stvaraju
izuzetno lagani instrumenti, senzori te vrlo tanki materijal
za jedra.
Astronomi su se u početku protivili projektu zbog straha
da će objekt svijetao poput Venere okaljati noćno nebo
svjetlošću. Kako ste ih uspjeli pridobiti?
|

Modul
za razvijanje spreman za testiranje.
|
Oni danas shvaćaju da taj objekt neće
omesti promatranja jer će biti pod nadzorom Europske
svemirske agencije. Oni po želji mogu nadzirati vidljivost
okrećući jedro u skladu s astronomskim promatranjima. Inače,
vjerujem da je danas astronomska zajednica iz vrlo vidljivih
razloga iznimno zainteresirana za uspjeh u razvoju solarnih
jedrenjaka. Zvijezda tolerancije bit će njihov
saveznik, ne neprijatelj.
Koliko će projekt koštati?
Između 5 i 6 milijuna dolara do sad, uključujući i
investicije UNESCO-a, ESA-e i DLR-a. Projekt sam otpočeo
1992. s vlastitim novcem. Vremenom je još nekoliko dobrih
prijatelja dodalo novaca. Zatim sam dobio malu financijsku
podršku od UNESCO-a. Godine 1996. ESA je pružila tehničku
i financijsku pomoć. Napokon se projektu priključila i DLR-a.
Za ovogodišnji će let agencije dodati 5 milijuna dolara.
Kada se druga letjelica napokon nađe u Svemiru, ukupni će
troškovi dostići ne više od 50 milijuna dolara. Ja i
nadalje osobno ulažem, a primam i ulaganja iz privatnog
sektora.
Kako ćete vratiti ulaganja?
|

Ilustracija
solarnih jedrilica na uobičajenoj misiji.
|
Zarada nije moj jedini cilj. Projekt je usmjeren
obrazovanju. Zaradu možemo ostvariti od sponzora i
licenciranjem koncepta internet tvrtkama, multimedijskoj,
filmskoj, dokumentarističkoj i telekomunikacijskoj
industriji. Planiramo i dječje igračke s mikro-prijemnicima.
Emitirat ćemo poruke sa solarnog jedrenjaka koje će se
usmjeravati prema igračkama i moći slušati na područnim
jezicima.
Bacite li pogled unatrag, koja je bila najteža stepenica
u razvoju projekta?
Najteže mi je bilo dijeliti vizije s drugima. Iako sam ja
mogao sasvim jasno zamisliti Zvijezdu tolerancije,
drugi to ili nisu mogli ili nisu htjeli. Nadalje, bilo mi je
vrlo žao što sam izazvao metež među astronomima. Moja je
namjera bila ponuditi Zvijezdu tolerancije
astronomskoj zajednici tako da je iskoriste za pobuđivanje
zanimanja javnosti za Svemir.
Što ćete učiniti ako pokusno lansiranje uspije?
|

Ilustracija
utrke solarnih jedrilica Zemlja-Mjesec koja bi se
trebala dogoditi 2007.
|
Najuzbudljivija ideja je utrka solarnih jedrilica od Zemlje
do Mjeseca i natrag. Ljude nadmetanje motivira, te bi utrka
doprinijela razvoju tehnologije. Zamislite da između SSSR-a
i SAD-a nije bilo nadmetanja, možda nikada ne bi bilo
slijetanja na Mjesec.