Bez goriva. Bez motora. Samo Sunce... i krećem prema zvijezdama. To je ukratko san o solarnom jedrenju kojeg sanjaju i znanstvenici i sf-pisci. Pariški businessman je blizu da taj san i ostvari.

Bez goriva. Bez motora. Samo Sunce... krećemo prema zvijezdama. To je ukratko san o solarnom jedrenju kojeg sanjaju i znanstvenici i pisci znanstvene fantastike. Jedini je problem dosad bio u... neizvedivosti ideje. Ne više. Tehnolozi su pronašli rješenje. A, postoji i komercijalna pozadina projekta. Naime, riječ je o pariškom businessmanu Nersiju Razaviju. Njegovo trenutno zanimanje je pretvaranje dječačke strasti u konkretnu viziju kojoj bi mogla pozavidjeti i NASA. Dok NASA planira prvo pokusno lansiranje solarnog jedrenjaka za 2005., vrlo će je vjerojatno preduhitriti konzorcij europskih svemirskih agencija pri čijem je organiziranju bitno pomogao Razavi.

Modul za razvijanje jedra.

Zašto projekt nosi tako neobično ime? Mislim, nazvali ste ga Zvijezdom tolerancije. Što to ime vama znači?

Ujedinjeni narodi organizirali su potpisivanje milenijske rezolucije koju je potpisalo 150 svjetskih vođa, a kojom se potvrđuje da je tolerancija jedna od šest vrijednosti nužnih za miroljubive međunarodne odnose. Mogao sam projektu dati neko tehničko ime, ali, ipak, poruka koju bi trebala misija odaslati mora biti optimistična. Zato se projekt zove Zvijezda tolerancije.

Zvijezda tolerancije više nalikuje na padobran nego na letjelicu.

Ako sve prođe u redu, njeno bi se jedro trebalo moći sklopiti u kutiju obujma ne većeg od jednog kubičnog metra.

Takvo bi se lansiralo na leđima rakete i izbacilo u orbitu.

Putem daljinskog upravljanja sa Zemlje jedro bi se razmotalo i primilo fotone koje bi ga pokrenuli prema njegovu odredištu.

Ne postoje li jeftiniji i plodonosniji načini promoviranja sklada među narodima?

Solarno jedro treba načiniti i radi njega samoga. Ipak, ništa nas ne košta ako ga nazovemo "Tolerancijom". Nadalje, 50 milijuna dolara stvarno je mali iznos za dopiranje do ušiju 6 milijardi ljudi.

Za kada planirate pokusno lansiranje solarnog jedrenjaka i koliko će dugo ostati u orbiti?

Malo solarno jedro (8x8 metara) Njemačke svemirske agencije (srpanj 1998).

Lansiranje pokusnog jedrenjaka površine 400 kvadratnih metara planiramo za kraj sljedeće godine. U financiranju pokusnog lansiranja sudjelovala je Europska svemirska agencija (ESA) i Njemačka svemirska agencija (DLR). Let će trajati mjesec dana ili manje, a za to ćemo vrijeme isprobati sustav razvijanja te utvrditi koliko je jedro svijetlo promatrano sa Zemlje. Rezultate pokusa uzet ćemo u obzir pri odlučivanju o dimenzijama konačnog jedra, koje će biti površine od 1600 do 3600 kvadratnih metara. Njega ćemo lansirati od 12 do 14 mjeseci kasnije. Vjerujemo da će svjetlost drugog jedra biti otprilike kao svjetlost Venere, koja je iza Sunca i Mjeseca najsjajniji objekt na nebu. Nakon godinu, dvije u orbiti, taj će jedrenjak otploviti u Svemir.

Kakva će mu biti misija?

Solarni jedrenjaci mogu ispuniti mnoge misije. Mogu proučavati asteroide, donositi uzorke s Marsa, putovati brzo do Plutona kao i do Merkura. Postoji i mnogo sekundarnih primjena. U budućnosti će ogromne razvijene strukture slične solarnim jedrima neposredno iz Svemira sakupljati Sunčevu energiju i provoditi je do Zemlje.

Kako ćete uspjeti dovoljno brzo zarobiti fotone da pokrenu i ubrzaju jedro?

Potpuno razvijeno pokusno solarno jedro.

Ključna je veličina jedra. Što je veće, lovi više fotona i brže se kreće. Nekada su u NASA-i pretpostavljali da bi za misiju s posadom do Marsa bilo potrebno solarno jedro površine 5 kvadratnih kilometara. Iako je potisak na početku slab, trajan je te jedrenjak ubrzava i postiže brzinu od 380 000 kilometara na sat. Amerikanci misle da bi se mogao uz pomoć lasera i mikrovalova kretati i brže prema drugim zvijezdama.

NASA je 1970-ih zaključila da je solarne jedrenjake nemoguće napraviti. Propale su i solarne regate 1980-ih. Što se promijenilo?

Nove tehnologije, poput složenih materijala od kojih se rade motke za jedra, mikroelektronika od koje se stvaraju izuzetno lagani instrumenti, senzori te vrlo tanki materijal za jedra.

Astronomi su se u početku protivili projektu zbog straha da će objekt svijetao poput Venere okaljati noćno nebo svjetlošću. Kako ste ih uspjeli pridobiti?

Modul za razvijanje spreman za testiranje.

Oni danas shvaćaju da taj objekt neće omesti promatranja jer će biti pod nadzorom Europske svemirske agencije. Oni po želji mogu nadzirati vidljivost okrećući jedro u skladu s astronomskim promatranjima. Inače, vjerujem da je danas astronomska zajednica iz vrlo vidljivih razloga iznimno zainteresirana za uspjeh u razvoju solarnih jedrenjaka. Zvijezda tolerancije bit će njihov saveznik, ne neprijatelj.

Koliko će projekt koštati?

Između 5 i 6 milijuna dolara do sad, uključujući i investicije UNESCO-a, ESA-e i DLR-a. Projekt sam otpočeo 1992. s vlastitim novcem. Vremenom je još nekoliko dobrih prijatelja dodalo novaca. Zatim sam dobio malu financijsku podršku od UNESCO-a. Godine 1996. ESA je pružila tehničku i financijsku pomoć. Napokon se projektu priključila i DLR-a. Za ovogodišnji će let agencije dodati 5 milijuna dolara. Kada se druga letjelica napokon nađe u Svemiru, ukupni će troškovi dostići ne više od 50 milijuna dolara. Ja i nadalje osobno ulažem, a primam i ulaganja iz privatnog sektora.

Kako ćete vratiti ulaganja?

Ilustracija solarnih jedrilica na uobičajenoj misiji.

Zarada nije moj jedini cilj. Projekt je usmjeren obrazovanju. Zaradu možemo ostvariti od sponzora i licenciranjem koncepta internet tvrtkama, multimedijskoj, filmskoj, dokumentarističkoj i telekomunikacijskoj industriji. Planiramo i dječje igračke s mikro-prijemnicima. Emitirat ćemo poruke sa solarnog jedrenjaka koje će se usmjeravati prema igračkama i moći slušati na područnim jezicima.

Bacite li pogled unatrag, koja je bila najteža stepenica u razvoju projekta?

Najteže mi je bilo dijeliti vizije s drugima. Iako sam ja mogao sasvim jasno zamisliti Zvijezdu tolerancije, drugi to ili nisu mogli ili nisu htjeli. Nadalje, bilo mi je vrlo žao što sam izazvao metež među astronomima. Moja je namjera bila ponuditi Zvijezdu tolerancije astronomskoj zajednici tako da je iskoriste za pobuđivanje zanimanja javnosti za Svemir.

Što ćete učiniti ako pokusno lansiranje uspije?

Ilustracija utrke solarnih jedrilica Zemlja-Mjesec koja bi se trebala dogoditi 2007.

Najuzbudljivija ideja je utrka solarnih jedrilica od Zemlje do Mjeseca i natrag. Ljude nadmetanje motivira, te bi utrka doprinijela razvoju tehnologije. Zamislite da između SSSR-a i SAD-a nije bilo nadmetanja, možda nikada ne bi bilo slijetanja na Mjesec.